Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija u ožujku je nastavljen rast javnog duga. Ukupni dug opće države (kao zbroj duga središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) je tako krajem prvog tromjesečja iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2% BDP-a. Ujedno je tako udio duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao za 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug je bio viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto. Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto...
Prema posljednjim dostupnim podacima Ministarstva financija u ožujku je nastavljen rast javnog duga. Ukupni dug opće države (kao zbroj duga središnje države, lokalne države te izvanproračunskih fondova) je tako krajem prvog tromjesečja iznosio 120,2 milijarde kuna, što predstavlja 36,2% BDP-a, piše Seebiz.eu.
Ujedno je tako udio duga u ukupnom bruto domaćem proizvodu porastao za 0,8 postotnih bodova u odnosu na kraj prethodne godine. U odnosu na kraj prvog tromjesečja 2009. krajem prvog tromjesečja ove godine javni dug je bio viši za 14,3 milijarde kuna ili 13,5 posto.
Ukupni javni dug, koji uključuje dug opće države, dug HBOR-a i državna jamstva, u promatranom je razdoblju dosegnuo 174,2 milijarde kuna, čime je na godišnjoj razini bio viši za nešto više od 22 milijarde kuna ili 14,6 posto.
Promatrani dug je tako krajem prvog tromjesečja predstavljao 52,5% ukupnog BDP-a. Najvažnija kategorija (s udjelom od 64,7% u ukupnom javnom dugu) i dalje je dug središnje države, koji je na kraju prvog tromjesečja ove godine iznosio 112,6 milijardi kuna.
Rast duga središnje države prvenstveno je doprinio rastu javnog duga. Financijska sredstva za financiranje proračunskog manjka te refinanciranje obveza pribavljena su uglavnom izdavanjem državnih obveznica. Osim toga, središnja država se dodatno zadužila izdavanjem trezorskih zapisa te odobrenim kreditima Svjetske banke i sindikata domaćih banaka.
Obzirom na očekivano slabiji priljev prihoda u državni proračun uz istovremeno rast proračunskih rashoda i potrebe države za refinanciranjem obveza u narednim mjesecima biti će veće. Očekujemo kako bi i ukupni javni dug stoga mogao nastaviti rasti.